Tehnološko obilje informacija

Digitalne tehnologije donijele su dosad neviđeno širenje stvaranja, pohrane i dostupnosti informacija. Podaci se stvaraju, šire i obrađuju u obimu koji daleko premašuje granice ljudskog opažanja i kognitivne obrade.

U tom brzo promjenljivom okruženju vještačka inteligencija (VI) postala je odlučujuća sila: omogućava da se urede goleme količine podataka, prepoznaju obrasci, stvore sadržaji i izuzetnom brzinom podupru složeni zadaci.

Doba informacijau brojkama

Svjetska proizvodnja podataka u 2025.

Digitalne tehnologije podigle su stvaranje, pohranu i dostupnost informacija na sasvim novu razinu.

1 zetabajt (ZB) = 1.000.000.000.000 gigabajta (GB) 1 ZB = 10¹² GB

Količina podataka (fizički prikazano)

Tvrdi disk od 4 TB (HDD)
1.000.000.000.000 GB ÷ 4.000 GB
= 250.000.000 tvrdih diskova

Potreban prostor (fizički prikazano)

Visina: 2,50 cm × 250 miliona = 6.250 km
Dužina: 10,00 cm × 250 miliona = 25.000 km Kada bi se tvrdi diskovi složili jedan na drugi ili poredali u niz.

Potrošnja struje medija za pohranu

250 miliona × 5 vata = 1,25 gigavata Za jedan sat 120 miliona tvrdih diskova potroši 1,25 gigavat-sati (GWh) struje. To otprilike odgovara snazi jedne nuklearne elektrane, samo da bi diskovi radili.

Cijena medija za pohranu (tvrdi diskovi)

Tvrdi disk od 4 TB košta oko 80,00 € (2026.)
250 miliona × 80,00 € = 20.000.000.000 €
Ukupan trošak: 20 milijardi €

Koliko bi godina trebalo da se 1 ZB pošalje preko uobičajene internetske veze?

Pri brzini slanja od 100 Mbps

1 ZB ≈ 2,5 miliona godina

181 ZB × 2,5 miliona godina ≈

452,5 miliona godina

Procijenjena svjetska količina podataka u 2025.

Izvori: IDC Data Age 2025 | Statista | razni izvještaji iz industrije

Ove brojke služe kao ilustracija i počivaju na trenutnim procjenama i prosječnim vrijednostima za 2025/2026. Stvarne vrijednosti mogu se razlikovati ovisno o izvoru i primijenjenim pretpostavkama.

Izvori: IDC Data Age 2025 | Statista | razni izvještaji iz industrije

Ove brojke služe kao ilustracija i počivaju na trenutnim procjenama i prosječnim vrijednostima za 2025/2026. Stvarne vrijednosti mogu se razlikovati ovisno o izvoru i primijenjenim pretpostavkama.

Vještačka inteligencija (VI) kao kognitivna pomoć

Vještačka inteligencija (VI) nije ni prolazna krilatica ni samostalan oblik ljudskog mišljenja. Ona obuhvata tehnologije koje mogu izvoditi ili podupirati zadatke koji se tradicionalno vezuju uz ljudsku inteligenciju — uključujući obradu jezika, prepoznavanje obrazaca, analizu, predviđanje i stvaranje tekstova ili slika.

Kako vještačka inteligencija (VI) postaje sve dublje ugrađena u obrazovanje, rad i svakodnevicu, nužna je jasna i trijezna procjena. Ključno pitanje nije samo šta vještačka inteligencija (VI) može, nego kako se koristi: podupire li ljudske misaone procese ili zamjenjuje samostalan kognitivni napor. Ta je razlika temeljna za učenje, oblikovanje pamćenja i rasudnu moć.

UNESCO i OECD stoga naglašavaju nužnost čovjeku okrenutog, pedagoški odgovornog i na kompetencije usmjerenog pristupa generativnoj vještačkoj inteligenciji (VI).

Prilike tehnološke podrške

Kad se koristi primjereno, vještačka inteligencija (VI) može olakšati ljudski radni teret, ubrzati traženje i pisanje, smanjiti opterećenje rutinskim poslovima i proširiti pristup informacijama.

U studiji o upotrebi ChatGPT-a za profesionalne zadatke pisanja vrijeme izrade palo je za 40%, dok se ocijenjeni kvalitet rezultata poboljšao za 18%. Zasebno ispitivanje generativnog VI sistema pomoći u korisničkoj službi pokazalo je prosječan porast produktivnosti od 14%.

Zajedno uzeti, ti rezultati upućuju na to da vještačka inteligencija (VI) može povećati učinak, olakšati pristup i učiniti radne tokove djelotvornijima. Njena vrijednost ipak nije u zamjeni ljudskog mišljenja, nego u tome da ga rastereti ondje gdje to stvara prostor za dublje misaono bavljenje.

Rizici kognitivnog izmještanja

Vještačka inteligencija (VI) sama po sebi nije štetna za spoznaju. Rizik je u oblicima upotrebe koji potiskuju djelatan misaoni napor i postepeno zamjenjuju samostalno umno naprezanje. Kada oni koji uče sadržaj više sami ne uređuju, oblikuju, dozivaju ni procjenjuju, nastali ishod može i dalje djelovati uvjerljivo, iako ga ne prati odgovarajući dobitak u učenju.

OECD upozorava upravo na taj učinak: generativna vještačka inteligencija (VI) može poboljšati kratkoročni kvalitet rezultata a da nužno ne potiče stvaran porast kompetencije ili razumijevanja.

U istom smjeru ide i studija provedena na Massachusetts Institute of Technology (MIT) pod naslovom "Your Brain on ChatGPT: Accumulation of Cognitive Debt when Using an AI Assistant for Essay Writing Task". U tom eksperimentalnom postavu učesnici koji su se pri pisanju eseja oslanjali na veliki jezički model pokazali su nižu neuralnu povezanost i slabije prisjećanje vlastitih tekstova nego uporedne skupine. Autori te nalaze tumače kao mogući pokazatelj smanjenog kognitivnog angažmana ondje gdje se vještačka inteligencija (VI) koristi kao zamjena za samostalno mišljenje.

Vještačka inteligencija (VI) stoga može podupirati učenje, ali može i skratiti kognitivne procese a da ih ne produbi. Odlučujuća razlika jest u tome dopunjuje li samostalan umni napor ili ga zamjenjuje.

Pamćenje, pažnja i rasudna moć u tehnološkom dobu

Rastuća moć tehnoloških sistema povećava važnost onih ljudskih sposobnosti koje su potrebne da bismo im svjesno pristupili. Tu spadaju sposobnost razvrstavanja informacija, zadržavanja smislenih veza, prepoznavanja protivrječnosti, jezički preciznog mišljenja i samostalnog odlučivanja.

Pamćenje, pažnja, jezička sposobnost i rasudna moć stoga dobivaju na značaju ne uprkos tehnološkom razvoju, nego upravo zbog njega.

Upravo tu Ultima Memoria (UM) nalazi svoj poseban značaj. Snažno pamćenje daleko je više od mehanizma pohrane. Ono je preduslov da se znanje drži dostupnim i spremnim za upotrebu, da se smisleno povezuje i da se primjenjuje ondje gdje tehnološki sistemi mogu pomoći, ali odgovornost za sud i odluku ostaje na čovjeku.

Ultima Memoria (UM) i vještačka inteligencija (VI) u dopunskom partnerstvu

Ultima Memoria (UM) i vještačka inteligencija (VI) najbolje se razumiju ne kao suprotstavljene sile, nego kao dopunske sastavnice budućnosti okrenute kulture učenja i znanja. Vještačka inteligencija (VI) može informaciju otvoriti, urediti, prilagoditi i učiniti lako dostupnom. Ultima Memoria (UM) zauzvrat jača ljudsku sposobnost da se informacija zadrži, precizno dozove, smjesti u kontekst i svjesno primijeni.

Ultima Memoria (UM) jača ljudsku sposobnost za odnos prema vještačkoj inteligenciji (VI)

Suverena i razborita upotreba vještačke inteligencije (VI) ovisi o sposobnostima koje ostaju izrazito ljudske: učinak pamćenja, pažnja, jezička preciznost, samostalno mišljenje i sposobnost da se informaciji pristupi kritički, a ne da se samo troši.

Ultima Memoria (UM) upravo je usmjerena na jačanje tih sposobnosti. Ona osposobljava pojedinca ne samo da koristi vještačku inteligenciju (VI), nego i da njene ishode samostalno procijeni, smjesti ih u kontekst i bavi se njima na vlastitim misaonim osnovama.

• Vještačka inteligencija (VI) proširuje pristup informacijama i podupire složene oblike obrade informacija.
• Ultima Memoria (UM) jača ljudsku sposobnost da se znanje stekne, drži dostupnim, precizno doziva i razborito primjenjuje.

Odlučujuće pitanje za budućnost nije može li se čovjek nadmetati s vještačkom inteligencijom (VI), nego može li se tehnološka sposobnost smisleno uskladiti s ljudskim pamćenjem i sudom. Tek tada oboje može razviti svoje osobene snage.

Ultima Memoria (UM) daje sredstva da se ljudsko pamćenje i kognitivni učinak razviju tako da ljudi mogu pristupiti vještačkoj inteligenciji (VI) ravnopravno.