Dokazi

Kontekst i dokazi

Potpuno razumijevanje sistema Ultima Memoria (UM) seže dalje od opisa samog sistema. Ono traži i pažnju prema kontekstu u kojem je razvijen i iz kojeg crpi svoj poseban značaj. Ultima Memoria (UM) je usađena u izuzetan biografski, akademski i javni kontekst. U središtu tog konteksta stoje opsežno i višestruko znanje i iskustvo autora sistema, njegov izuzetan akademski put i odjek u javnosti na njegova izvanredna postignuća u studiju i istraživanju. Ovu širu perspektivu dodatno upotpunjuju odabrane naučne studije o pamćenju, sposobnosti učenja i kognitivnim procesima.

Autor sistema | Dr. M.Freiberg

Ultima Memoria (UM) nastala je iz osobenog susreta naučnog istraživanja, međunarodnog iskustva i praktične potvrde. Put dr. M. Freiberga stoga ne daje samo biografsku pozadinu sistema, nego i uvid u perspektive koje su oblikovale njegov razvoj.

Tokom više od tri decenije dr. Freiberg je studijima u Njemačkoj i inostranstvu stekao opsežan i višeslojan sklop znanja i iskustva. To je dovelo do produbljenog razumijevanja ljudskih fizioloških i kognitivnih procesa. Tako stečene spoznaje činile su bitnu polaznu tačku za razvoj sistema Ultima Memoria (UM) — sistema koji odražava širinu tog iskustvenog horizonta i poznat je pod imenom Ultima Memoria (UM) – Infrastruktura za kognitivnu učinkovitost (Globalna infrastruktura za obuhvatanje, mjerenje, ciljani razvoj, provjeru, certifikaciju, dokumentovanje i arhiviranje pojedinačno izraženih i sistematski operacionalizabilnih kognitivnih učinkovitosti).

Da bi u praksi pokazao djelotvornost svog sistema, dr. Freiberg je diplomski studij na Ruhr-Univerzitetu u Bochumu (Njemačka), studij čije redovno trajanje iznosi dvanaest semestara, završio za samo tri semestra, sa završnom ocjenom 1,7 (po njemačkoj skali ocjena, u kojoj je 1,0 najviša ocjena).

Ovaj izuzetan tok akademskog napredovanja izazvao je znatno čuđenje kod brojnih profesora na Ruhr-Univerzitetu u Bochumu. Njegov akademski razvoj time ipak nije bio okončan: samo deset mjeseci kasnije dr. Freibergu je doktorat dodijelio Univerzitet Friedrich Schiller u Jeni. U toj oblasti izrada doktorata obično traje najmanje tri godine, a najčešće bliže četiri.

Medijski napisi

Medijski napisi dokumentuju doživljaj javnosti o izuzetnom akademskom putu dr. M. Freiberga. Oni se posebno zadržavaju na njegovim akademskim postignućima, njegovom doktoratu i odjeku koji su ta postignuća izazvala i u univerzitetskom i u medijskom okruženju:

Ruhr-Universität BochumMirsad Freiberg završio studij socijalnih nauka u tri semestra
Ruhr-Universität Bochum
RUB – saopćenje za javnost – br. 377

Diploma iz socijalnih nauka u tri semestra

Mirsad Freiberg završio studij socijalnih nauka u tri semestra

Studij na Ruhr-Univerzitetu u apsolutno rekordnom roku […]

Dok prosječan student socijalnih nauka diplomira nakon jedanaest ili dvanaest semestara, Mirsad Freiberg bio je gotov već nakon tri. I ocjene su bile impresivne: 1,7. […]

Diplomski rad o penzionom sistemu SAD-a: u ljetnom semestru 2006. ovaj rođeni Crnogorac upisao je tadašnji diplomski studij [ uporediv s magistarskim ]. Već semestar kasnije položio je Vordiplom [ predstepensko svjedočanstvo ], uključujući završne ispite, studentske projekte i međuispite.

Nakon još jednog semestra položio je završne ispite diplomskog studija, a samo nekoliko mjeseci kasnije napisao je diplomski rad o penzionom sistemu SAD-a. Vrlo brzo i vrlo dobro — dobio je ocjenu 1,7. […]

Mirsad Freiberg želi te metode podijeliti s kolegama studentima i drugima.

Ruhr-Univerzitet u Bochumu
Westdeutsche Allgemeine ZeitungDiploma iz socijalnih nauka u samo tri semestra
Westdeutsche Allgemeine Zeitung
U tri semestra umjesto dvanaest

Diploma u rekordnom roku

Diploma iz socijalnih nauka u samo tri semestra

Mirsad Freiberg diplomira u rekordnom roku

Dok prosječan student socijalnih nauka diplomira za jedanaest ili dvanaest semestara, Mirsad Freiberg bio je gotov već nakon tri. I ocjene su bile impresivne: 1,7.

Tajna njegovog uspjeha: čitati brzo, ali sve zapamtiti. Četrdesetogodišnjak sada u doktorskoj disertaciji istražuje odnos Crne Gore i SAD-a. Ovaj rođeni Crnogorac upisao se u ljetnom semestru 2006. Vordiplom [predstepensko svjedočanstvo] stekao je nakon samo jednog semestra, uključujući završne ispite, studentske projekte i međuispite.

Semestar kasnije položio je i završne diplomske ispite, a svega nekoliko mjeseci kasnije dovršio diplomski rad o penzionom sistemu SAD-a.

Naravno, to je bilo izvodivo samo uz studij u punom obimu i dobru dozu organizacijskog talenta. […] Druga tajna njegovog uspjeha: čitati brzo, ali sve zadržati i zapamtiti. […]

WAZ – četvrtak, 13. decembra 2007.
BILD ZeitungOvako nešto ovdje se još nikada nije dogodilo
BILD Zeitung
Brzo i dobro – ocjena 1,7

Univerzitetska diploma u samo 3 semestra

Ovako nešto ovdje se još nikada nije dogodilo

Univerzitetska diploma u samo tri semestra – turbo student. Bochum – Mirsad Freiberg [40] turbo je student Ruhr-Univerziteta u Bochumu.

Ovaj stanovnik Castrop-Rauxela stekao je diplomu [uporedivu s magisterijem] iz socijalnih nauka u samo tri semestra – s ocjenom 1,7! Redovno trajanje ovog studija je dvanaest semestara.

Njegovi predavači bili su zapanjeni. „Ovako nešto ovdje se još nikada nije dogodilo“, kazala je univerzitetska glasnogovornica Meike Drießen. […]

U desetosatnim danima stizao je na sve seminare, predavanja, projekte i ispite. „Najteže je bilo efikasno posložiti raspored“, kaže turbo student. „Na kraju sve se svodi na prave tehnike učenja“, uvjeren je Freiberg. Kao strastven borilački sportista [kung-fu] zna sve o koncentraciji. Njegova supruga [28] vodila je porodični život.

Turbo student sada radi na doktorskoj disertaciji, za koju si je dao godinu dana.

Christina Küper – 12. januara 2008.
Westfälische RundschauM. Freiberg diplomirao na Ruhr-Univerzitetu za 3 semestra
Westfälische Rundschau
Ovaj učinak može postati mjerilo

Univerzitetska diploma u samo 3 semestra

M. Freiberg diplomirao na Ruhr-Univerzitetu za 3 semestra

Bochum. Obični studenti socijalnih nauka trebaju jedanaest do trinaest semestara do diplome. Mirsad Freiberg uspio je u samo tri [!] semestra. Uz to su mu ocjene čak i dobre — 1,7! I to iako mu njemački nije maternji jezik i ima četvero male djece.

Četrdesetogodišnjak dolazi iz Crne Gore i petnaest godina živi u Castrop-Rauxelu. Do sada je, nakon inženjerskog studija, radio kao tehnički voditelj gradnje. Godine 2006. upisao je diplomski studij [uporediv s magisterijem] socijalnih nauka na Ruhr-Univerzitetu u Bochumu. Osnovni studij završio je u jednom semestru. Inače to samo po sebi traje najmanje tri semestra — tačno onoliko koliko je Freibergu trebalo za cijeli studij. Završne ispite prošao je s lakoćom nakon još jednog semestra, a u posljednjem semestru napisao je diplomski rad o penzionom sistemu SAD-a.

Socijalne nauke uz kinesku borilačku vještinu. Ovako nešto na Ruhr-Univerzitetu još se nije dogodilo. Freiberg svoj rekord pripisuje tome što je majstor Shaolin Wing – Chun Chuana. Tom kineskom borilačkom vještinom i životnom filozofijom bavi se 25 godina. Kao eksperiment, želio je dokazati da se metode s Dalekog istoka mogu primijeniti na univerzitetski studij socijalnih nauka.

Uprkos nizu uspjeha ostaje skroman. Njegova postignuća su „ništa posebno“. Prema njegovim riječima, svako bi to mogao ponoviti istim vježbama i tehnikama. Ocjene su mu mogle biti i bolje, ali „umna sposobnost opada kako godine rastu“. Od jutra do večeri išao je na nastavu, koju je poslije kod kuće prerađivao. Porodica ga je podržavala tokom ubrzanog studija. […]

Freiberga socijalne nauke zanimaju jer objedinjuju različite discipline politike, sociologije i matematike. Osim toga, želio je bolje upoznati Njemačku. Njegov dojam o toj zemlji i njenom društvu: „Kad bi se nekoliko stvari promijenilo, Njemačka bi bila raj.“ Kaže da rado studira u Njemačkoj i da su predavači u Bochumu pristupačni.

Kod školarina vidi i prednosti i nedostatke. Smatra da univerziteti time prikupljaju veće prihode. Te naknade omogućile su u Bochumu osnivanje novih istraživačkih centara i zapošljavanje studentskih asistenata. S druge strane, mnogi studenti teško plaćaju školarinu bez kredita. Previše njih mora raditi, što se negativno odražava na studij, smatra on. […]

Sljedeći projekat: brza doktorska disertacija. Freiberg ima doktorat na oku. Tema disertacije su vanjski odnosi SAD-a i Crne Gore. Vjerovatno će biti gotov 2008. i oboriti još jedan rekord: doktorat obično traje najmanje dvije godine. Kao budući projekat želio bi osnovati univerzitet po vlastitim zamislima. Nauka bi se tamo predavala interdisciplinarno.

Ruhr-Univerzitet je sada pokrenuo projekat ispitivanja „fenomena Freiberg“. Ovaj turbo studij pobudio je naučni interes; možda se može ponoviti.

Jutta Hahnke – 17. decembra 2007.
Ruhr NachrichtenDiploma sa završnom ocjenom 1,7 u samo tri semestra
Ruhr Nachrichten
Uvid u jednu metodu učenja

Turbo student

Diploma sa završnom ocjenom 1,7 u samo tri semestra

Projurio je kroz studij kao niko prije njega i diplomirao nakon svega tri semestra studija.

Doktorat je sljedeći cilj. Ko ne vjeruje, neka pogleda njegovu potvrdu o upisu. I to nije sve: četvrti semestar mu je 2007. / 2008., a cilj je doktorat. Četrdesetogodišnjak, rođen i odrastao u Crnoj Gori, vjeruje da će to trajati oko godinu dana.

Ima koncept, odlučio se za metodologiju istraživanja i isplanirao istraživanje u Americi. Njegova tema: Univerzitetu Harvard ciljevi vanjskih odnosa SAD-a i Crne Gore učinili su se toliko zanimljivim da je Freibergu ponudio priliku da radi u Cambridgeu u Massachusettsu. Ipak, ovaj otac četvero djece ostat će u evropskom gradu i disertaciju pisati na univerzitetu u Bochumu, pod mentorstvom profesora Schmidta, koji mu je već vodio diplomski rad.

Sve je stvar organizacije. Kolege studenti čudili su se kako je organizovao raspored s brojnim ispitima, projektima i obavezama. Sve je stvar organizacije, kaže Freiberg skromno. […] Koristim posebne tehnike čitanja, a uvježbao sam i pamćenje i metode opažanja.

Ovaj dobrovoljni stanovnik Castrop-Rauxela crpi mentalnu snagu iz kineskog kung-fua, koji je za njega više od borilačke vještine — koncept za sve oblasti života. Istraživačima koje zanima da njegov uspjeh učine predmetom analize ovo će sigurno dati uvid u njegove, dosad slabo poznate, metode učenja.

Na pitanje koliko mu je visok IQ Mirsad Freiberg nema odgovor. Nikada ga nije dao izmjeriti. Čemu? Zna šta može.

Gabriele Regener – 06. decembra 2007.
Bauer-VerlagM. Freiberg diplomirao na Ruhr-Univerzitetu za 3 semestra
Bauer-Verlag
Učenje postavlja nova mjerila

Turbo student – diploma za 3 semestra

M. Freiberg diplomirao na Ruhr-Univerzitetu za 3 semestra

Cijeli studij u samo tri semestra? Zvuči nevjerovatno, ali Mirsad Freiberg upravo je to izveo na Ruhr-Univerzitetu u Bochumu. Dok prosječnom studentu ovdje treba jedanaest ili dvanaest semestara do diplome iz socijalnih nauka, Freiberg je tu kvalifikaciju stekao za svega godinu i po.

Štaviše, Mirsad Freiberg nije bio samo brz nego i vrlo dobar: na diplomi mu stoji ukupna ocjena 1,7. Vrhunac ubrzanog studija: u ljetnom semestru 2006. Freiberg se upisuje; semestar kasnije već ima predstepensko svjedočanstvo. Šest mjeseci kasnije položio je završne ispite, a diplomski rad dovršio nekoliko mjeseci nakon toga.

Okolnosti takvog ubrzanog studija zasigurno nisu bile idealne. Freiberg ima porodicu, suprugu i četvero djece, a sa 40 godina više nije u optimalnoj „dobi za učenje“ — uz to, njemački nije maternji jezik ovog rođenog Crnogorca. Mirsad Freiberg se osmjehne kad ga pitaju kako je ipak završio studij u rekordnom roku. „Imam posebne tehnike čitanja, učenja i pamćenja koje su sastavni dio jednog kineskog kung-fu sistema“, objašnjava svoje izvanredno postignuće. „Tehnike Shaolin Wing – Chun Chuana naučio sam u Aziji i radim s njima 25 godina. Sada sam ih uspio dobro primijeniti na učenje tokom studija. Inače to nikada ne bih uspio“, kaže borilački sportista sa sigurnošću. Skromno dodaje: „Svako bi to mogao s ovim tehnikama, a mnogi bi to uradili i bolje od mene.“ Freiberg se ponovo osmjehne, uvjeren u učinak šaolina koji povećava sposobnosti.

Mirsad Freiberg mogao je izuzetno brzo čitati i učiti — i zadržati veoma mnogo pročitanog. Ipak, diploma iz socijalnih nauka nije mu bila poklonjena. […] Freiberg živi u Njemačkoj 15 godina. „To je bio dobar životni period, ali došlo je vrijeme kada sam morao raditi nešto drugo“, objašnjava svoju neobičnu odluku o drugom studiju.

Šta slijedi? Ovaj čovjek s Balkana već je počeo raditi na doktorskoj disertaciji iz oblasti socijalnih nauka. […]

Thomas Schönert – 18. decembra 2007.
Stadt AnzeigerDiploma sa završnom ocjenom 1,7 u samo tri semestra!
Stadt Anzeiger
Umijeće učenja – za sve

Diploma sa završnom ocjenom 1,7 u samo tri semestra

Diploma sa završnom ocjenom 1,7 u samo tri semestra!

Majstor Mirsad Freiberg to pripisuje posebnoj borilačkoj vještini.

Za Mirsada Freiberga to je životna filozofija. Sedmicu za sedmicom desetine učitelja naprednih azijskih borilačkih vještina putuju iz cijelog svijeta u Castrop-Rauxel da bi učili. Uvijek nešto novo, preciznije, neotkriveno. Shaolin Wing – Chun Chuan je više od borbe. Da bi to dokazao, majstor Mirsad Freiberg otišao je na univerzitet. Na tri semestra. Sada je završio diplomu [uporedivu s magisterijem] s ukupnom ocjenom 1,7. I zbunio mnoge profesore Ruhr-Univerziteta u Bochumu. […]

Doktorat – u tekućem, četvrtom semestru cilja na doktorat. Odgovarajuće završne ispite prošao je s lakoćom. To pokazuje njegovo svjedočanstvo od 31. oktobra: politologija (1,7), sociologija (1,3), socijalna politika (1,7), socioekonomija (1,7), urbana i regionalna sociologija (1,3). Mirsad Freiberg uvjeren je da „svako može svoje pamćenje uvećati deset puta“.

Ruke su mu sklopljene, lice opušteno. Prema njegovim riječima, njegova postignuća nisu naročito iznenađujuća. „Svako to može naučiti, godine ne igraju ulogu, ne trebaju vam posebne sposobnosti.“ Za nekoliko godina, vjeruje, ta „vještina“ sigurno će se proširiti.

Ono o čemu govori zove se Shaolin Wing – Chun Chuan. Pomoglo mu je do uspjeha brojnim mentalnim tehnikama. Ključan je sistem za čitanje, koncentraciju i pamćenje. Mirsad Freiberg došao je u Castrop-Rauxel prije petnaestak godina. Imao je 15 godina kada je otkrio tajnu borilačku vještinu. Četrdesetogodišnjak govori dobar njemački, ali akcenat mu se ne može ne primijetiti. Govori dvanaest jezika. Neke od njih, kaže, zna mnogo bolje od drugih.

Šaolinski samostan potpuno je razoren u 17. stoljeću, a s njim su nestali i rijetki ljudi koji su vladali tajnom borilačkom vještinom Shaolin Wing – Chun Chuana. […]

Stadtanzeiger – 15. decembra 2007.
RUB – Fakultät für SozialwissenschaftenMirsad Freiberg diplomirao je socijalne nauke u rekordnom roku
RUB – Fakultät für Sozialwissenschaften
RUB – saopćenje za javnost

Univerzitetska diploma u rekordnom roku

Mirsad Freiberg diplomirao je socijalne nauke u rekordnom roku

Mirsad Freiberg diplomirao je socijalne nauke u rekordnom roku. […] To nije dokaz samo izvanrednih sposobnosti ovog diplomanta Fakulteta za socijalne nauke nego i izvrsnih uslova koje fakultet pruža svojim studentima.

U ljetnom semestru 2006. četrdesetogodišnjak se upisao na studij Fakulteta za socijalne nauke. Nakon samo jednog semestra položio je sve ispite, projekte i međuispite potrebne za osnovni studij i u ruci držao predstepensko svjedočanstvo. I ostatak studija završio je u rekordnom roku. […]

Izvanredan učinak: to je bilo moguće samo uz studij u punom obimu i organizacijski talenat. Freiberg, koji je već završio studij elektrotehnike, pet dana sedmično od 9 do 18 sati pohađao je predavanja i seminare, a svaku večer prerađivao obrađeno gradivo. „Gospodin Freiberg svakako se može smatrati izuzetno nadarenim studentom vrlo brzog shvatanja, jer inače studij ne bi mogao završiti u tom roku“, kaže prodekan dr. Jörg Bogumil. […]

Bila je to kombinacija uzorne organizacije studija i natprosječnih sposobnosti koja je dovela do ove jedinstvene studentske uspješne priče fakulteta […] taj uspjeh ući će u anale fakulteta. Freiberg nije samo završio studij u rekordnom roku nego je i diplomirao s ukupnom ocjenom „dobar“.

Ruhr-Univerzitet u Bochumu – 7. decembra 2007.
Bauer-VerlagTurbo student sada je turbo doktor
Bauer-Verlag
Moderna vremena – nova mjerila učenja

Samo tri semestra do diplome, deset mjeseci do doktorata

Turbo student sada je turbo doktor

Stanovnik Castrop-Rauxela ponovo stekao zvanje u rekordnom roku

Castrop-Rauxel. Cijeli diplomski studij [uporediv s magisterijem] u samo tri semestra — tim zapanjujuće kratkim rokom Mirsad Freiberg dospio je na naslovnice širom zemlje. Sada je ovaj stanovnik Castrop-Rauxela dodao još jedan rekordni učinak: od turbo studenta postao je turbo doktor — „za deset mjeseci“, kako kaže Freiberg. „U našoj oblasti to obično traje najmanje dvije godine.“

I ocjene rođenog Crnogorca su impresivne. Za doktorsku disertaciju o reformskom procesu na Balkanu četrdesetjednogodišnjak je od međunarodno priznatog profesora politike Gaudenza Assenze iz Jene dobio priznanje „cum laude“.

Freiberg zasigurno nije imao idealne okolnosti za svoja izvanredna postignuća. Otac je četvero male djece — „ima tu mnogo posla“ — a sa 41 godinom ovaj politički i socijalni naučnik odavno je prešao optimalnu dob za učenje, pogotovo jer njemački nije maternji jezik ovog akademca.

Ipak, ti turbo rokovi za Freiberga nisu nikakva zagonetka. „Imam posebne tehnike čitanja, učenja i pamćenja koje su sastavni dijelovi kineskog kung-fu sistema.

Tehnike Shaolin Wing – Chun Chuana naučio sam u Aziji. Bez njih nikada ne bih u ovom roku savladao ni diplomski ni doktorski studij“, kaže borilački sportista. „Doktorska disertacija dodatni je dokaz da šaolinske vježbe djeluju. Za mene su bile važne mentalne i tjelesne sastavnice efikasnog učenja i istraživanja.“

Mirsad Freiberg živi u Njemačkoj oko 16 godina. Uz inženjerski studij, vođenje projekata, studij socijalnih nauka i doktorat, novopečeni doktor može se osvrnuti na nekoliko prekretnica. Ovaj stanovnik Castrop-Rauxela ostao je fleksibilan po pitanju budućih planova.

Pomoć u osnivanju univerziteta, pojačana obuka šaolinskih metoda, istraživački ugovori na univerzitetima: sve to Freiberg može zamisliti — naravno, uz pomoć svojih azijskih tehnika.

Thomas Schönert – 24. juna 2009.
Stadt AnzeigerKung-fu majstor M. Freiberg doktorirao nakon samo 10 mjeseci
Stadt Anzeiger
Počela je nova era učenja

Doktorat u kratkom roku

Kung-fu majstor M. Freiberg doktorirao nakon samo 10 mjeseci

Prvo odmor, pet sedmica u Crnoj Gori“, smiješi se Mirsad Freiberg. Ovaj četrdesetdvogodišnji kung-fu umjetnik zaslužio je predah u domovini. Nakon studija završenog u tri semestra uslijedio je doktorat Univerziteta u Jeni nakon samo deset mjeseci.

Freiberg je pisao o reformskom procesu na Balkanu i zadovoljio profesore Univerziteta u Jeni. […]

„Moja doktorska disertacija jednostavno je postala previše specifična. U Bochumu nije bilo naučnika koji bi je mogao voditi“, objasnio je Mirsad Freiberg. Protekla godina bila je za njega „prilično naporna“. Freiberg je morao usklađivati kung-fu, porodicu i univerzitet. „Praktično svi su bili uključeni u moju tezu“, prisjeća se studentskih dana. Kćerka Sabina — „tatina savjetnica“, kako je Mirsad Freiberg zove — potvrđuje: „Ponekad je bilo prilično dosadno.“ Zajednički odlazak u zoološki vrt to je nadoknadio.

Freiberg uvjerava da nije nadareni izuzetak ni genije. Pomogle su mu samo tehnike pamćenja iz kung-fu sistema. „S tim tehnikama svako može svoj učinak uvećati deset puta“, samouvjereno objašnjava ovaj trener Shaolin Wing – Chun Chuana, koji od 1992. živi u Njemačkoj. Njegovo znanje praktično mu je preneseno rođenjem.

Shaolin Wing – Chun Chuan drevno je učenje o zdravlju, borilačka vještina, ratna vještina, meditacija, nauk o ishrani i životna filozofija u kojoj su šaolinski monasi sabrali znanja kineske kulture. Nakon što je šaolinski samostan razoren u 17. stoljeću, ta učenja nastavile su četiri porodice. Mirsada Freiberga obučila je jedna od njih.

Danas je otac četvero djece direktor S.W.C.C. – Akademije borilačkih vještina u Wartburgstraße. „Kineske tehnike pamćenja lako se nauče za manje od šest sedmica“, naglašava Freiberg, koji procjenjuje da tim sistemom vlada samo troje do petero ljudi u svijetu. „Neće proći dugo dok s tim tehnikama ne izađemo u javnost.“

Razgovori o plasmanu s međunarodnim kompanijama već su vođeni. U pripremi su i planovi za osnivanje univerziteta na kojem bi se te tehnike pamćenja primjenjivale.

Stadtanzeiger – 04. jula 2009.

Naučni kontekst

Ultima Memoria (UM) smještena je u naučni referentni okvir koji dodiruje nekoliko središnjih pitanja o ljudskom pamćenju i kognitivnom učinku. U srcu sistema Ultima Memoria (UM) stoje četiri međusobno povezane dimenzije pamćenja:

  • kapacitet pamćenja,
  • brzina pamćenja,
  • oblik izraza i preciznost pamćenja,
  • dugoročno pamćenje.

Analiza je bila usmjerena i na njihovo funkcionalno međudjelovanje i na njihovu mjerljivost i promjenljivost.

Ultima Memoria (UM) prva te četiri dimenzije pamćenja ne tretira kao odvojene pojedinačne sposobnosti, nego kao funkcionalno povezane sastavnice jedinstvene strukture učinka. Velik kapacitet pamćenja pokazuje svoju punu praktičnu vrijednost tek kada je informacija ujedno i brzo dostupna, precizno obnovljiva i pouzdano raspoloživa dugoročno. Upravo ta međupovezanost čini pojmovni temelj sistema Ultima Memoria (UM).

Nasuprot tome, dosadašnja istraživanja, koliko se može utvrditi, te su odnose ispitivala samo u izdvojenim djelimičnim vidovima. Objedinjeno razmatranje kapaciteta pamćenja, brzine pamćenja, oblika izraza i preciznosti pamćenja te dugoročnog pamćenja na način koji ističe Ultima Memoria (UM) još nije vidljivo.

Odabrana istraživanja predstavljena u nastavku obrađuju ključne djelimične vidove tog šireg odnosa. Razmatraju kapacitet pamćenja i brzinu obrade; preciznost, kvalitet prisjećanja i dugoročnu dostupnost; procese doziva i trajno zadržavanje; odnos između pamćenja, pažnje i općeg kognitivnog učinka; te neuroplastičnost i sposobnost odraslog mozga za promjenu. Uz to su uključene i studije o ulozi vještačke inteligencije (VI), tehnološkoj podršci i samostalnom kognitivnom učinku.

A |Četiri dimenzije pamćenja sistema Ultima Memoria (UM) kao objedinjena struktura učinka

Ultima Memoria (UM) strukturira, mjeri i precizno određuje učinak pamćenja unutar četverodimenzionalnog okvira:

  • kapacitet pamćenja
  • brzina pamćenja
  • oblik izraza i preciznost pamćenja
  • dugoročno pamćenje

B |Istraživanja o kapacitetu pamćenja, brzini i njihovom odnosu

Relevantne studije opisuju kapacitet pamćenja kao osjetno ograničen. Dok Nelson Cowan utvrđuje središnji kapacitet kratkoročnog pamćenja od prosječno oko četiri cjeline, studija Roudera i saradnika unutar svog modela vizuelnog radnog pamćenja izračunava ukupan kapacitet od 3,35 informacijskih jedinica (IJ).

Te studije tako pokazuju da je kapacitet pamćenja empirijski uhvatljiv i mjerljiv. Istovremeno ocrtavaju red veličine koji Ultima Memoria (UM), prema vlastitoj logici mjerenja i razvoja, znatno nadmašuje. Dok navedene studije opisuju postojeće granice kapaciteta, Ultima Memoria (UM) je usmjerena na mjerljivo proširenje kapaciteta pamćenja. Osim toga, Ultima Memoria (UM) stavlja kapacitet i brzinu u širi sistem koji obuhvata i oblik izraza i preciznost pamćenja te dugoročno pamćenje.


B.1 | KAPACITET PAMĆENJA

The Magical Number 4 in Short-Term Memory: A Reconsideration of Mental Storage Capacity

Autor

Nelson Cowan

Objavljeno u

Behavioral and Brain Sciences, 24(1), 87–114; discussion 114–185 (2001)

Univerzitet / ustanova

University of Missouri

Oblast

Kratkoročno pamćenje · Radno pamćenje · Kapacitet pamćenja

Ključni nalaz

Cowan preispituje klasičnu tvrdnju da kratkoročno pamćenje može držati „7 ± 2“ informacijske jedinice (IJ) i tvrdi da je, pod pažljivije kontrolisanim uslovima, vjerodostojnija procjena bliža trima do pet cjelina. Njegova studija tako daje precizniji opis količine informacija koja se kratkotrajno može održati u neposredno dostupnom stanju.


B.2 | VIZUELNO RADNO PAMĆENJE

An Assessment of Fixed-Capacity Models of Visual Working Memory

Autor

Jeffrey N. Rouder et al.

Objavljeno u

Proceedings of the National Academy of Sciences, 105(16), 5975–5979 (2008)

Univerzitet / ustanova

University of Missouri; Washington · University in St. Louis

Oblast

Vizuelno radno pamćenje · Modeli fiksnog kapaciteta · Provjera modela

Ključni nalaz

Rouder i saradnici provjeravaju modele koji pretpostavljaju čvrstu gornju granicu vizuelnog radnog pamćenja. Za ispitani oblik zadatka njihovi nalazi jasno idu u prilog diskretnom fiksnom kapacitetu: vizuelno radno pamćenje izgleda može istovremeno zadržati samo ograničen broj međusobno razlučivih informacijskih jedinica. Na osnovu polaznog modela prosječan ukupni kapacitet procijenjen je na 3,35 informacijskih jedinica (IJ).


B.3 | BRZINA & KAPACITET

The Relation Between Memory Speed and Capacity: A Domain-General Law of Human Cognition?

Autor

Kim Uittenhove & Evie Vergauwe

Objavljeno u

Journal of Cognition, 2(1), Artikel 41, 2019

Univerzitet / ustanova

Université de Genève

Oblast

Radno pamćenje · Kapacitet pamćenja · Brzina pamćenja · Odnos kapaciteta i brzine

Ključni nalaz

Studija izričito ispituje jesu li brzina pamćenja i kapacitet pamćenja povezani nekim općim odnosom. Tačnije, pita zavisi li količina informacija koja se može držati kratkoročno dostupnom od toga koliko se brzo ti sadržaji mogu pretražiti u pamćenju. Nalazi, međutim, ne daju dokaz za opći, o domenu nezavisan zakon po kojem brzina pamćenja pouzdano objašnjava kapacitet. Istovremeno autori naglašavaju da njihovi rezultati takav odnos ne isključuju konačno.


C |Istraživanja o preciznosti, dugoročnom pamćenju i kvalitetu prisjećanja

Studije koje slijede usmjerene su na dvije dodatne temeljne dimenzije sistema Ultima Memoria (UM): oblik izraza i preciznost pamćenja i dugoročno pamćenje. Njihovo pitanje nije samo je li informacija zadržana, nego s kojom tačnošću, bogatstvom detalja i trajnošću ostaje dostupna. Zajedno pokazuju da se učinak pamćenja ne može svesti na binarnu razliku između „zapamćeno“ i „nezapamćeno“. Preciznost prisjećanja, kvalitet doziva i trajna dostupnost pohranjene informacije jednako su značajni.

Te studije stoga dodiruju važne vidove okvira Ultima Memoria (UM). Ultima Memoria (UM) ipak tu perspektivu vodi znatno dalje jer te dimenzije smješta u šire razumijevanje učinka pamćenja. Umjesto da preciznost i dugoročno pamćenje promatra izdvojeno, dovodi ih u odnos s kapacitetom pamćenja i brzinom pamćenja. Ta objedinjena perspektiva ističe središnju pretpostavku sistema: pohrana u pamćenju dobiva punu praktičnu vrijednost tek kada informacija nije samo zadržana, nego ostaje dostupna u velikom obimu, brzo, s preciznošću izraza i dugoročno.


C.1 | DUGOROČNO PAMĆENJE

Visual Long-Term Memory Has a Massive Storage Capacity for Object Details

Autor

Timothy F. Brady et al.

Objavljeno u

Proceedings of the National Academy of Sciences, 105(38), 14325–14329 (2008)

Univerzitet / ustanova

Massachusetts Institute of Technology (MIT)

Oblast

Vizuelno dugoročno pamćenje · Kapacitet pohrane · Pamćenje detalja

Ključni nalaz

Brady i saradnici ispitali su koliko vizuelnih objekata ljudi mogu dugoročno zadržati i koliko ih precizno kasnije prepoznaju. Tokom nekoliko sati učesnici su vidjeli 2.500 objekata i potom mogli ne samo razlikovati ranije viđene od novih, nego i s visokom pouzdanošću uočiti suptilne razlike u detalju. Studija tako pokazuje da vizuelno dugoročno pamćenje može spojiti izuzetno velik kapacitet pohrane s izvanrednom vjernošću detalja.


C.2 | PRECIZNOST PAMĆENJA

Is Working Memory Inherently More “Precise” Than Long-Term Memory? Extremely High Fidelity Visual Long-Term Memories for Frequently Encountered Objects

Autor

Annalise E. Miner, Mark W. Schurgin & Timothy F. Brady

Objavljeno u

Journal of Experimental Psychology: Human Perception and Performance, 46(8), 813–830 (2020)

Univerzitet / ustanova

University of California, San Diego

Oblast

Preciznost pamćenja · Dugoročno pamćenje · Vizuelna tačnost

Ključni nalaz

Studija dovodi u pitanje raširenu pretpostavku da je dugoročno pamćenje po sebi manje precizno od radnog. Na visoko poznatim objektima Miner i saradnici pokazuju da se vizuelna sjećanja zadržana kroz dug period, pod pogodnim uslovima, mogu dozvati s izvanrednom tačnošću. Njihovi nalazi tako oštrije stavljaju u naučni fokus preciznost dugoročnog pamćenja.


C.3 | PRECIZNOST DOZIVA

Distinct Neural Mechanisms Underlie the Success, Precision, and Vividness of Episodic Memory Retrieval

Autor

F. R. Richter, R. A. Cooper, P. M. Bays & J. S. Simons

Objavljeno u

eLife, 5, e18260, 2016

Univerzitet / ustanova

University of Cambridge

Oblast

Epizodičko pamćenje · Preciznost doziva · Kvalitet prisjećanja

Ključni nalaz

Richter i saradnici razdvajaju tri dimenzije epizodičkog prisjećanja koje se često tretiraju kao jedna: uspješan doziv, preciznost onoga čega se prisjećamo i subjektivnu živost sjećanja. Njihovi nalazi pokazuju da se učinak pamćenja ne može primjereno opisati binarno, kao „zapamćeno“ ili „nezapamćeno“. Naročito se preciznost doziva pokazuje kao poseban i mjerljiv vid pamćenja


D |Istraživanja o dozivu, dugoročnoj dostupnosti i razvoju kognitivnog učinka

Studije koje slijede usmjerene su prije svega na dugoročno pamćenje, a bave se i time kako sigurno naučeno gradivo ostaje dostupno kroz vrijeme i koliko se pouzdano može kasnije dozvati. Središnje pitanje nije puko primanje informacije, nego uslovi pod kojima se ona zadržava kroz duže periode i ostaje dostupna kad zatreba. Nalaz koji se ponavlja jest da se trajno zadržavanje može ojačati i dozivom i vremenskim razmakom ponavljanja.

Te studije osvjetljavaju važan dio okvira Ultima Memoria (UM), ali ne i okvir u cjelini. Ultima Memoria (UM) dugoročnu dostupnost tretira kao jednu od četiri međuzavisne dimenzije pamćenja, a ne kao samostalnu pojavu. Uz to postavlja i drukčije težište.

Dok istraživanja koja se ovdje razmatraju ispituju trajno zadržavanje u odnosu na vježbu dozivanja i raspoređeno ponavljanje, Ultima Memoria (UM) usmjerena je na mjerljiv razvoj i povećanje dugoročnog pamćenja unutar standardizovanog cjelovitog sistema. Prema vlastitoj metodici, taj sistem ne traži ponavljanje gradiva, a gdje je ponavljanje nužno, ograničava ga na kontrolno čitanje.


D.1 | VJEŽBA DOZIVANJA

Test-Enhanced Learning: Taking Memory Tests Improves Long-Term Retention

Autor

Henry L. Roediger III & Jeffrey D. Karpicke

Objavljeno u

Psychological Science, 17(3), 249–255, 2006

Univerzitet / ustanova

Washington University in St. Louis

Oblast

Vježba dozivanja · Dugoročno zadržavanje · Efekat testiranja

Ključni nalaz

Roediger i Karpicke uporedili su djelovanje ponovljenog testiranja i dodatnog učenja na kasniji učinak pamćenja. Dodatno učenje isprva je dalo bolje rezultate na završnom testu nakon kratke odgode. Kada se doziv provjeravao dva dana i sedmicu kasnije, uslovi testiranja pokazali su jasnu prednost. Studija se naširoko smatra temeljnim doprinosom istraživanju takozvanog efekta testiranja — nalaza da aktivni doziv može ojačati dugoročno zadržavanje.


D.2 | EFEKAT RAZMAKA

Spacing Effects in Learning: A Temporal Ridgeline of Optimal Retention

Autor

N. J. Cepeda, E.Vul, D. Rohrer, J. T. Wixted & H. Pashler

Objavljeno u

Psychological Science, 19(11), 1095–1102, 2008

Univerzitet / ustanova

York University; University of California, San Diego; University of South Florida; Massachusetts Institute of Technology

Oblast

Efekti razmaka u učenju · Interval zadržavanja · Vremenska struktura zadržavanja

Ključni nalaz

Cepeda i saradnici ispitali su više od 1.350 učesnika kako bi utvrdili kako razmak između učenja i ponavljanja utječe na kasnije zadržavanje. Njihovi nalazi pokazuju da najdjelotvorniji razmak između epizoda učenja zavisi od namjeravanog perioda zadržavanja. Razmaci koji su se pokazali optimalnim za kraće periode razlikovali su se od onih najprikladnijih za vrlo dugoročno pamćenje, do godinu dana. Studija tako pokazuje da vremenska organizacija učenja može znatno utjecati na dugoročnu dostupnost.


E |Istraživanja o neuroplastičnosti i sposobnosti mozga za promjenu

Svaki prikaz razvoja ljudskog pamćenja i kognitivnog učinka mora polaziti od pretpostavke da mozak nije ukočen ni nepromjenljiv sistem. Ultima Memoria (UM) odavno polazi od stava da su ljudske umne sposobnosti u osnovi sposobne za prilagodbu i razvoj. Istraživanja neuroplastičnosti dala su tom gledištu važnu empirijsku podršku. Ona pokazuju da učenje, vježbanje i iskustvo mogu biti praćeni mjerljivim funkcionalnim i strukturnim promjenama u odraslom mozgu.

Istraživanja o nastanku novih neurona i o osobitoj plastičnosti novonastalih nervnih ćelija dalje upućuju na to da promjenljivost nervnog sistema seže dublje nego što se dugo pretpostavljalo. Istovremeno, dokaznu građu treba pažljivo razlučiti. Strukturne promjene uslovljene vježbanjem u odraslom ljudskom mozgu empirijski su dokumentovane, dok ovdje navedeni nalazi o povećanoj plastičnosti novonastalih neurona potiču iz životinjskih studija.

Taj korpus istraživanja značajan je jer daje empirijsku podršku jednoj središnjoj pretpostavci: kognitivni učinak nije zadat, nego je razvojan. Ultima Memoria (UM) tu pretpostavku prevodi u konkretan model razvoja pamćenja. Šire načelo kognitivne prilagodljivosti dovodi u neposredan odnos s učinkom pamćenja i pretvara ga u sistematičan okvir za mjerenje i razvoj.


E.1 | NEUROPLASTIČNOST

Neuroplasticity: Changes in Grey Matter Induced by Training

Autor

B. Draganski, C. Gaser, V. Busch, G. Schuierer, U. Bogdahn & A. May

Objavljeno u

Nature, 427(6972), 311–312, 2004

Univerzitet / ustanova

University of Regensburg; University of Jena

Oblast

Neuroplastičnost · Promjene mozga izazvane vježbom · Odrasli mozak

Ključni nalaz

Draganski i saradnici pitali su može li učenje složene vizuomotorne vještine izmijeniti građu odraslog ljudskog mozga. Nakon tri mjeseca vježbanja žongliranja učesnici su pokazali mjerljiv porast sive tvari u područjima uključenim u obradu složenog vizuelnog kretanja. Dio tih promjena povukao se nakon prestanka vježbanja. Studija time daje jasan dokaz da učenje i vježbanje mogu izazvati strukturne prilagodbe u odraslom mozgu.


E.2 | SINAPTIČKA PLASTIČNOST

A Critical Period for Enhanced Synaptic Plasticity in Newly Generated Neurons of the Adult Brain

Autor

Shaoyu Ge, Chih-Hao Yang, Kuei-Sen Hsu, Guo-li Ming & Hongjun Song

Objavljeno u

Neuron, 54(4), 559–566, 2007

Univerzitet / ustanova

Johns Hopkins University; National Cheng Kung University

Oblast

Neurogeneza kod odraslih · Novonastali neuroni · Sinaptička plastičnost

Ključni nalaz

Ge i saradnici utvrdili su da neuroni nastali u odraslom mozgu prolaze kratku fazu sazrijevanja s neuobičajeno visokom sinaptičkom plastičnošću. U tom razdoblju pokazuju pojačanu sposobnost za dugotrajnu potencijaciju, oblik sinaptičke promjene tijesno povezan s učenjem i pamćenjem. Iako počiva na životinjskim pokusima, studija upućuje na to da neurogeneza kod odraslih može doprinijeti funkcionalno značajnoj prilagodljivosti nervnog sistema.


F |Istraživanja o tehnologiji, vještačkoj inteligenciji (VI) i samostalnom kognitivnom angažmanu

Tehnološki sistemi, a napose vještačka inteligencija (VI), mijenjaju uslove pod kojima ljudi dolaze do informacija, obrađuju ih i koriste. Istraživanja pokazuju da generativna vještačka inteligencija (VI) može ubrzati tokove rada, sniziti prepreke pristupu informacijama i poboljšati kvalitet pojedinih ishoda. Istovremeno, novije studije upućuju na to da korištenje takvih sistema kao zamjene, a ne podrške vlastitom misaonom angažmanu, može biti praćeno smanjenom kognitivnom aktivacijom i slabijim prisjećanjem vlastitog sadržaja.

To otvara pitanje temeljne važnosti. Vrijednost tehnološke sposobnosti nije u potiskivanju ljudskog pamćenja i mišljenja, nego u plodnom povezivanju s njima. Ultima Memoria (UM) upravo tu ljudsku dimenziju uzima u obzir. Ona jača pamćenje i kognitivne sposobnosti potrebne ne samo da bi se do informacije brže došlo, nego da bi se ona samostalno zadržala, precizno dozvala, kritički prosudila i promišljeno primijenila.

Istraživanja razmotrena ovdje stavljaju tu napetost u žižu. Ona upućuju, s jedne strane, na podržavajući potencijal vještačke inteligencije (VI), a s druge na trajnu važnost djelatnog ljudskog kognitivnog udjela. Ultima Memoria (UM) te perspektive spaja tako što čovjeka razumije ne kao pasivnog primatelja tehnološki pripremljene informacije, nego kao djelatnog nosioca pamćenja, rasudne moći i svjesne primjene.


F.1 | PRODUKTIVNOST VI

Experimental Evidence on the Productivity Effects of Generative Artificial Intelligence

Autor

Shakked Noy & Whitney Zhang

Objavljeno u

Science, 381(6654), 187–192, 2023

Univerzitet / ustanova

Massachusetts Institute of Technology (MIT)

Oblast

Generativna VI · ChatGPT · Produktivnost · Profesionalni zadaci pisanja

Ključni nalaz

Noy i Zhang ispitali su upotrebu ChatGPT-a u radnim zadacima pisanja. U studiji sa 444 visokoobrazovana profesionalca alat je prosječno vrijeme izrade smanjio za 40 %, uz porast ocijenjenog kvaliteta rezultata za 18 %. Njihovi nalazi pokazuju da generativna vještačka inteligencija (VI) u pojedinim područjima umnog rada može donijeti znatan dobitak u produktivnosti.


F.2 | VI & KOGNITIVNI DUG

Your Brain on ChatGPT: Accumulation of Cognitive Debt when Using an AI Assistant for Essay Writing Task

Autor

Nataliya Kosmyna et al.

Objavljeno u

arXiv Preprint, arXiv:2506.08872, 2025

Univerzitet / ustanova

Massachusetts Institute of Technology (MIT); MIT Media Lab; Wellesley College; Massachusetts College of Art and Design

Oblast

Pisanje uz pomoć VI · Kognitivni angažman · Pamćenje

Ključni nalaz

Studija je istražila kako pisanje eseja uz podršku velikih jezičkih modela utječe i na moždanu aktivnost i na vidljiv učinak. Učesnici su zadatak izvodili u jednom od tri uslova: s velikim jezičkim modelom, s pretraživačem ili bez vanjskih pomagala. U prve tri sesije učestvovalo je 54 osobe, njih 18 vratilo se na četvrtu. Među tri skupine oni koji su koristili jezički model pokazali su najslabiju izmjerenu neuralnu povezanost i najlošije prisjećanje vlastitog napisanog sadržaja. Autori to tumače kao mogući pokazatelj da upotreba vještačke inteligencije (VI) može nositi kognitivnu cijenu kada zamjenjuje, a ne podupire, samostalan misaoni angažman.