Pamćenje
Pamćenje je jedan od središnjih stubova ljudskog učenja i učinka. Od osobite su važnosti ljudski mozak, njegova sposobnost učenja i prilagođavanja, neuroplastičnost i različiti oblici pamćenja. Zajedno ti vidovi čine širi okvir pamćenja u kojem stoji Ultima Memoria (UM).
Mozak
Ljudski mozak je vrlo složen organ
Ljudski mozak vjerovatno je najzanimljiviji i najsloženiji organ u tijelu. Milijarde nervnih ćelija (neurona) i višestruko više dodirnih tačaka (sinapsi) daju sposobnosti koje nijedan superkompjuter ne dostiže, vjerovatno ni u dogledno vrijeme.
Jedna od njegovih najvažnijih sposobnosti jeste sposobnost učenja.
Mozak u brojkama
S oko 1.500 grama mozak je zamjetan: otprilike 86 milijardi nervnih ćelija (neurona) omogućava nam da mislimo, osjećamo, kušamo, mirišemo i mnogo više.
Prosječan ljudski mozak ima masu od oko 1.310 g. U prosjeku muški mozgovi imaju veću masu, dok ženski teže većoj gustoći.
- Masa prosječnog muškog mozga: 1.375 g
- Masa prosječnog ženskog mozga: 1.245 g
- Masa mozga Alberta Einsteina: 1.230 g
- Broj osnovnih (subatomskih) čestica u svemiru procjenjuje se na 10⁷⁹.
- Nasuprot tome, kapacitet pohrane ljudskog mozga često se iskazuje s oko 10¹⁵⁰ zasebnih jedinica.
- Mozak je zahtjevan za razmjenu tvari. Čini samo oko 2% tjelesne mase, a troši oko 25% dnevne energije tijela. Pri dnevnih 2.000 kcal to je oko 500 kcal samo za rad mozga.
Mozak — superkompjuter s nezamislivim kapacitetom pohrane
- Broj elementarnih (subatomskih) čestica u svemiru procjenjuje se na 1079.
- Nasuprot tome, kapacitet pohrane ljudskog mozga često se izražava kao oko 10150 pojedinačnih stavki ili jedinica.
- Mozak je metabolički zahtjevan. Čini tek oko 2 % tjelesne mase, a troši otprilike 25 % dnevne potrošnje energije tijela. Pri dnevnom budžetu od 2.000 kcal to je reda veličine 500 kcal za održavanje funkcije mozga.
Učenje i neuroplastičnost
- Kako mozak radi
- Kako mozak uči nešto novo
Jedna od najvažnijih sposobnosti mozga jeste njegova sposobnost učenja. Ali kako mreža neurona uopće može učiti?
Nasuprot ranijim pretpostavkama, neuroni ne nastaju samo pri rođenju. I odrasli mozak može stvarati nove neurone sve do duboke starosti.
Svakog dana nastane oko 1.400 neurona.
Stvaranje novih neurona*
Moždane ćelije neprestano stvaraju nove obrasce povezivanja — sposobnost koja se zove neuroplastičnost. Neuroplastičnost je zajednički naziv za „tjelesne promjene u mozgu izazvane iskustvom“.
"Our brain is capable of constantly improving, adapting and integrating new cells into its networks [...]"
Ti novostvoreni neuroni gipkiji su od postojećih i lakše uspostavljaju nove veze. To se neposredno odražava na pamćenje, učenje i, naposljetku, inteligenciju.
Pamćenje kao temelj sposobnosti učenja
Može li se sposobnost učenja sistematski poboljšati?
„Još uistinu ne znamo kako mozak radi…“
Jedan jedini ljudski mozak može pohraniti više znanja nego sve biblioteke svijeta zajedno. Sve što je čovječanstvo ikad sagradilo, izradilo, napisalo, ispjevalo ili skladalo počelo je kao misao u ljudskom umu. Ipak, unutrašnjost mozga — kako radi i čega je u punom obimu sposoban — daleko je od toga da bude potpuno shvaćena. Mnogo toga još je nepoznato.
Vrste pamćenja — ljudsko pamćenje pravo je remek-djelo
- Ultrakratkotrajno pamćenje (UKP): zadržavanje nekoliko milisekundi
- Kratkotrajno / radno pamćenje (KP/RP): zadržavanje od nekoliko sekundi do nekoliko minuta. Kapacitet kratkotrajnog pamćenja nasljedno je određen i ne može se povećati vježbanjem.
- Dugoročno pamćenje (DP): trajno dugoročno zadržavanje
Mozak je najaktivniji među našim organima — često se poredi sa superkompjuterom.
Novija istraživanja s
- Department of Psychological Sciences, University of Missouri, Columbia (Missouri)
- Department of Psychology, Washington University in St. Louis, St. Louis (Missouri)
- Indiana University Bloomington, Bloomington (Indiana)
pokazali su da se kapacitet radnog pamćenja kod čovjeka slijeva na oko 3,35 jedinica. Ukratko, kapacitet od oko 3,35 jedinica izgleda kao pravilo.
Zahtjevi za učinak pamćenja
Pamćenje visokog učinka, kao i sistem pamćenja visokog učinka u dvadeset prvom stoljeću, moraju se moći procijeniti prema jasno određenim, preciznim i mjerljivim mjerilima. Tu spadaju obim pamćenja, brzina usvajanja i prisjećanja, oblik izraza i tačnost obnavljanja, vremenska dostupnost naučenog, stepen prisjećanja i tačnog obnavljanja, te mjerljivost i praktična vrijednost pamćenja.
Ta mjerila ujedno su kriterij po kojem se klasična, savremena i Ultima Memoria (UM)-svojstvena shvatanja pamćenja razvrstavaju i porede. Njihova sistematska procjena traži tačnu razradu temeljnih veličina. Na toj je osnovi Ultima Memoria (UM) razvijena kao sistem pamćenja koji te veličine prevodi u mjerljive strukture.
Šta može, šta mora postići dobro pamćenje / dobar sistem pamćenja i po kojim se mjerilima ocjenjuje u odnosu na sljedeća područja?
- 01Obim pamćenja
- 02Brzina pamćenja
- 03Oblik izraza i tačnost pamćenja
- 04Vremenska dostupnost naučenog
- 05Stepen prisjećanja i tačnog obnavljanja
- 06Mjerljivost navedenih vrsta pamćenja
- 07Praktična vrijednost pamćenja
- 08Metode učenja / sistemi učenja
- 09Praktična vrijednost metoda i sistema učenja
- 10Građa i rad pamćenja
- Obim pamćenja nije obuhvaćen.
- Obim pamćenja utvrđen je.
- U prosjeku iznosi 3,35 jedinica podatka — (items/chunks).
- Obim pamćenja izmjeren je i zabilježen u ujednačenom obliku kao tačna vrijednost.
- Brzina pamćenja nije obuhvaćen.
- Brzina pamćenja obuhvaćen je.
- Brzina pamćenja izmjeren je i zabilježen u ujednačenom obliku kao tačna vrijednost.
- Oblik izraza i tačnost pamćenja nije obuhvaćen.
- Oblik izraza i tačnost pamćenja obuhvaćen je.
- S vremenom oblik izraza i tačnost osjetno opadaju.
- Oblik izraza i tačnost pamćenja izmjeren je i zabilježen u ujednačenom obliku kao tačna vrijednost.
- Oblik izraza i tačnost ostaju postojani.
- Vremenska dostupnost naučenog nije obuhvaćen.
- Vremenska dostupnost naučenog obuhvaćen je.
- Vremenska dostupnost naučenog izmjeren je i zabilježen u ujednačenom obliku kao tačna vrijednost.
- Vremenska dostupnost naučenog je postojano-linearna veličina.
- Stepeni prisjećanja i tačnog obnavljanja s vremenom osjetno opadaju.
- Stepeni prisjećanja i tačnog obnavljanja promjenljive su funkcije vremena i stoga ovisni o vremenu.
- Po pravilu je ponovljeno obnavljanje naučenog u određenim vremenskim razmacima potrebno.
- Stepeni prisjećanja i tačnog obnavljanja s vremenom osjetno opadaju.
- Stepeni prisjećanja i tačnog obnavljanja promjenljive su funkcije vremena i stoga ovisni o vremenu.
- Po pravilu je ponovljeno obnavljanje naučenog u određenim vremenskim razmacima potrebno.
- Stepeni prisjećanja i tačnog obnavljanja ostaju postojani.
- Stepeni prisjećanja i tačnog obnavljanja postojane su funkcije vremena.
- Ponavljanje naučenog nije potrebno.
- Mjerljivost sposobnosti pamćenja nije obuhvaćena.
- Sposobnosti pamćenja djelimično su obuhvaćene kao mjerljive veličine.
- Sposobnosti pamćenja potpuno su obuhvaćene kao mjerljive veličine.
- Praktična vrijednost pamćenja za pojedinca nije obuhvaćen.
- Praktična vrijednost pamćenja za društvo nije obuhvaćen.
- Praktična vrijednost pamćenja za pojedinca prepoznata je.
- Praktična vrijednost pamćenja za društvo prepoznata je.
- Praktična vrijednost pamćenja za pojedinca sveobuhvatno je obuhvaćena.
- Praktična vrijednost pamćenja za društvo sveobuhvatno je obuhvaćena.
- Metode učenja po pravilu počivaju na ponovljenom obnavljanju gradiva.
- Metode učenja po pravilu počivaju na ponovljenom obnavljanju gradiva.
- Sistem učenja Ultima Memoria (UM) ne traži ponovljeno obnavljanje gradiva, a ako je ponavljanje uopće potrebno, ograničava ga na najviše tri prolaza.
- Praktična vrijednost metoda učenja za pojedinca nije obuhvaćen.
- Praktična vrijednost metoda učenja za društvo nije obuhvaćen.
- Praktična vrijednost metoda učenja za pojedinca prepoznata je.
- Praktična vrijednost metoda učenja za društvo prepoznata je.
- Praktična vrijednost sistema učenja Ultima Memoria (UM) za pojedinca sveobuhvatno je obuhvaćena.
- Praktična vrijednost sistema učenja Ultima Memoria (UM) za društvo sveobuhvatno je obuhvaćena.